Ocean pokriva oko 71% Zemljine površine, ali iznenađujuće, veliki dio ovog ogromnog podvodnog svijeta još uvijek ostaje neistražen.
Procjenjuje se da je više od 80% oceana planeta i dalje misterij, skrivajući tajne koje je čovječanstvo još uvijek daleko od razotkrivanja.
Iako smo uložili u satelite za mapiranje neba i svemirske sonde za istraživanje dalekih planeta, istina je da znamo više o površini Marsa nego o dubinama vlastitog planeta.
Što se zapravo krije ispod tamnih oceanskih voda? Koji oblici života još čekaju da budu otkriveni?
Kako ova ekstremna okruženja preživljavaju bez sunčeve svjetlosti i koje su nove tehnološke granice koje moramo dosegnuti da bismo proučavali ovaj neistraženi svijet?
Tajanstvena priroda oceanskih rovova
Jedno od najzagonetnijih područja oceana su takozvani oceanski rovovi, duboka područja gdje se susreću tektonske ploče.
Najpoznatija od njih je Marijanska brazda, smještena u Tihom oceanu, koja doseže dubinu od otprilike 11 tisuća metara.
Da bismo vam dali predodžbu, ovo je jednako kao da Mount Everest postavite unutar rova i još uvijek imate mjesta za let zrakoplova iznad potopljene planine.
Ta su područja toliko duboka da sunčeva svjetlost ne dopire do njih, stvarajući potpuno mračna okruženja s ekstremnim pritiskom. Pod tim uvjetima, život se mora prilagoditi na jedinstven način.
Iako smo poduzeli nekoliko ekspedicija u ta područja, većina oceanskih rovova ostaje neistražena i ne znamo što bi još moglo živjeti u mračnim, neprobojnim dubinama.
Bizarna bića poput ribe ogre i divovskih crva cjevaša već su otkrivena u ovim područjima, ali mnogi znanstvenici vjeruju da nas čekaju još čudnije vrste.
Život u ekstremnim okruženjima
Život u dubinama oceana radikalno se razlikuje od onoga na što smo navikli.
Sunčeva svjetlost, koja je neophodna za većinu oblika života na površini, ne dopire do najdubljih kutova oceana.
Bez svjetla biljke i alge ne mogu fotosintetizirati, što nas dovodi do intrigantnog pitanja: kako ta stvorenja preživljavaju?
Odgovor leži u takozvanim hidrotermalnim otvorima, pukotinama na morskom dnu koje ispuštaju izuzetno toplu vodu bogatu mineralima.
U tim izvorima temperature mogu premašiti 400ºC, a ipak oblici života napreduju.
Kemosintetski mikroorganizmi, koji pretvaraju kemikalije koje izvori oslobađaju u energiju, podržavaju kompletan hranidbeni lanac, sastavljen od stvorenja kao što su slijepi škampi, golemi rakovi i gore spomenuti crvi cjevašice.
Ovi ekosustavi jasan su primjer da život može cvjetati u uvjetima koji se smatraju negostoljubivima za većinu živih bića.
Otkriće ovih ekstremnih okruženja daje nam naslutiti kako bi život mogao postojati u drugim dijelovima svemira, kao što su ledeni mjeseci ili planeti s atmosferskim uvjetima vrlo različitim od onih na Zemlji.
Neistražene vrste
Procjenjuje se da je do sada katalogizirano manje od 10% morskih vrsta. To znači da većina stvorenja koja žive u oceanima znanost još nije otkrila.
Kako bismo vam dali predodžbu o tome što to predstavlja, među najnovijim otkrićima su hobotnica "slonovsko uho", koja izgleda poput stvorenja iz znanstvenofantastičnog filma, i "morski pas zmija", dubokomorski grabežljivac koji izgleda kao da su došli izravno iz prapovijesti.
Osim ovih otkrića, postoji mogućnost da oceani kriju još nesvakidašnjih stvorenja.
U udaljenim područjima oceana, daleko od naseljenih obala, postoje regije koje nikada nisu pobliže proučavane. U tim područjima egzotični oblici života možda čekaju da budu pronađeni.
Ocean je također dom golemim podvodnim špiljama, od kojih su mnoge ostale neistražene zbog teškog pristupa.
Moguće je da ti vodeni labirinti kriju još veće tajne, poput izoliranih ekosustava ili vrsta koje su se razvile na jedinstvene načine, daleko od ljudskih očiju.
Izazovi za istraživanje
Istraživanje najdubljih područja oceana izazovan je zadatak. Pritisak drobljenja na velikim dubinama može uništiti većinu konvencionalne opreme za istraživanje.
Osim toga, apsolutni mrak i niske temperature čine ova okruženja neprijateljskima prema ljudima.
Čak i napredne podmornice imaju ograničenja koliko duboko mogu ići, a ekspedicije u dublja područja su skupe i riskantne. Međutim, tehnologija brzo napreduje.
Daljinski upravljani podvodni roboti, poznati kao ROV (remotely managed vehicles), već se koriste za istraživanje područja koja bi bila nedostupna za podmornice s posadom.
Nadalje, razvijaju se novi materijali koji su otporniji na pritisak, što omogućuje stvaranje izdržljivije opreme za ronjenje na velikim dubinama.
Što još dolazi?
Ocean predstavlja posljednju neistraženu granicu Zemlje. Svaki put kad se poduzima nova ekspedicija, dolazi do novih otkrića, pokazujući koliko još uvijek malo znamo o podvodnom svijetu.
U nadolazećim godinama, kako tehnologija bude napredovala, nadamo se da će čovječanstvo moći otključati mnoge tajne koje ocean krije.
Bilo da se radi o potrazi za novim oblicima života, istraživanju nepoznatih ekosustava ili potrazi za skrivenim prirodnim resursima, ocean će zasigurno igrati središnju ulogu u budućnosti znanosti.
Svakim uronom u dubinu može se otkriti nova misterija, a s njom i nova prilika za bolje razumijevanje planeta na kojem živimo.
Dubine oceana podsjetnik su da, unatoč svom našem znanju, još uvijek ima mnogo toga što treba otkriti o Zemlji.
Putovanje istraživanja tih tajni se nastavlja, a svako nas otkriće približava razumijevanju onoga što doista leži u dubinama našeg svijeta.